Gotovo smo svaki dan svjedoci raznih tragedija koje nas pogađaju na globalnoj, lokalnoj ili pojedinačnoj razini. U ovom članku ćemo se pozabaviti samom riječi tragedija i njezinim podrijetlom. Želite li saznati podrijetlo riječi koju svi upotrebljavamo i njezino prvotno značenje, zavirite u članak koji smo za Vas danas pripremili.
Putovanje kroz rječnike
Tragedija ima više značenja koja su međusobno nadopunjujući. Osim što označava posebnu dramsku vrstu, ona podrazumijeva, u širem smislu, svaki nesretan odnosno dramatičan događaj, koji može i ne mora imati za posljedicu gubitak života. Tragedije se događaju na raznim razinama, i mogu imati različite uzroke i posljedice. Da bi objasnili značenje ove riječi moramo prvo “skoknuti” do srednjeg vijeka i zaviriti u srednjovjekovni latinski rječnik u kojem nalazimo riječ tragedija u idućem obliku tragēdia pa se vratiti još “malo” unazad do starolatinske riječi tragoedia, a zatim preći poveću kilometražu do Grčke i zaviriti u njihov drevni rječnik u kojem stoji tragōidía, koja u doslovnom prijevodu u ovom obliku znači kozju pjesmu, a koja je sastavljena od dvije riječi: tragos (koza) te riječi oidos (pjesma).
Atenski festivali
Više je teorija o izvornom značenju riječi tragedija. Jedna od njih kaže da je njezino oblikovanje i značenje proizašlo iz atenskog festivala drame tzv. Velikih Dionizija, koji se održavao svake godine u Ateni, u mjesecu ožujku, a koji je bio posvećen kako samo ime kaže Dioniziju. Dionizije je bio ne samo bog vina već i bog plodnosti i uživanja. Veseli bog sklon veselom društvu po svijetu je “hodao” u pratnji još veselijih bića poput Silena, menada, satira od kojih su potonji predstavljali šumske demončiće, koji su poput svog predvodnika svi odreda bili hedonisti. Oni su bića koja se javljaju u dvojnom poluživotinjskom obliku. Upravo se uz ovo veselo Dionizijevo društvo vezuju počeci zborskog pjevanja i tragedije. Postoji više verzija o nastanku imena tragedija, prema najčešćoj se tragedija vezuje uz kozju pjesmu jer je u grčkoj mitologiji Dioniz bio obožavatelj koza, i volio je slušati njihovo glasanje. Drugi smatraju da bi bilo ispravnije ovu sintagmu povezati s kozjim pjevačima jer tu pjesmu ipak pjevaju polujarci, a poluljudi. Treći pak vjeruju da je manje bitno je li riječ o pjesmi ili pjevačima i vjeruju da je bitnija nagrada, a ona je pobjednicima donosila kozu. Međutim i tu postoje neslaganja pa će Vam jedni reći da je riječ o živoj kozi, a drugi pak o kozi koja je žrtvovana tijekom festivala. Neovisno je li riječ o živoj ili mrtvoj kozi ona je pripadala najboljima.
Smisao tragedije
Aristotel koji je živio u 4. st. pr. Kr i u svojim se raspravama bavio podosta tragedijom pa je čak postavio i određena pravila u njenom formiranju i strukturi, a s čijim se “kanonima” nisu slagali ni svi njegovi suvremenici. No, ono što je Aristotel rekao o tragediji, a što je važno za nas, a to je pročišćavajuća funkcija tragedije koja utječe na emocije, i suvremenim rječnikom rečeno, stvara ljude koji su sposobni suosjećati.
Poznati američki psiholog Carl Rogers je svojevremeno izjavio: “Kad gledam svijet, pesimističan sam, ali kad pogledam ljude, optimističan sam”. Drugim riječima okrenite se od gomile i usredotočite na pojedince oko vas i svijet će postati manje strašno mjesto.
Piše: Sonja Kirchhoffer
