U morima mezozoika, napose jure i krede, plivala je jedna od najosebujnijih životinja na našem planetu. Riječ je o ihtiosauru, a u današnjem članku pisat ćemo o dva uzbudljiva paleontološka otkrića vezana za ovoga izumrlog pripadnika faune!
Morski monstrum star 150 milijuna godina
Prije nekoliko godina, u tvrdim sedimentnim stijenama u Indiji otkopan je prvi cjeloviti fosil ihtiosaura, golema gmaza koji je imao tijelo nalik na dupina. Ostaci pet i pol metara dugačke životinje pronađeni su među ostacima njezina uobičajenog plijena, drevnih glavonožaca amonoida i belemnita.
“Na temelju znakova trošenja na njegovim velikim, snažnim zubima, zaključili smo da je ovaj ihtiosaur bio vrhunski predator koji se hranio tvrdom i abrazivnom hranom, uključujući školjkaše, ribe i morske reptile”, ispričao je voditelj istraživanja Guntupalli Prasad, dodajući kako je fosil očuvan je gotovo u cijelosti – nedostaju mu tek neki dijelovi lubanje i repa. “Za iskapanje nam je trebalo više od 1.500 sati rada, ali se trud itekako isplatio”.
Ova životinja živjela je prije 150 milijuna godina, u vrijeme kad je veći dio današnjega Indijskog potkontinenta bio je prekriven toplim tropskim morem. Otkriće njenih ostataka pruža jedinstven pogled u daleku prošlost. Znanstvenici su i ranije okolici pronalazili fosile ove izumrle vrste, no radilo se tek o zubima i kralješcima, i to puno mlađim od ovog nalaza.
Naziv vrste dolazi od grčke kovanice, koju bismo mogli prevesti kao “riba-gušter”. Premda su se hranili ribama i i imali oblik ribe (preciznije, današnje skuše), ihtiosauri su pripadali gmazovima te su disali plućima. Mogli su plivati brzinom od četrdeset kilometara na sat, a kroz vodu su se probijali zamasima repa, poput današnjih morskih pasa. Ovo grabežljivci mali su dugačke gubice s jakim klinastim zubima, a rađali su žive mlade. Ihtiosaur pronađen u Indiji pripadao je porodici Ophthalmosaurus, koja je naziv dobila zbog velikih očiju – promjer im je bio trideset centimetara.
Megapredator tupih zuba
Da su ihtiosauri, dugački do čak petnaest metara, bili suvereni vladari mezozoičkih mora, pokazalo je nedavno otkriće. Proučavajući fosil Guizhouichthyosaurusa, vrste nazvane po kineskoj pokrajini Guizhou, paleontolozi su došli do novih uvida o prehrambenim navikama ovih životinja. Primjerak koji su analizirali, mužjak dugačak pet metara koji je u oceanu plivao prije otprilike 240 milijuna godina, nije se hranio samo glavonošcima, školjkašima i ribama, kao što su stručnjaci dosad pretpostavljali, nego i morskim reptilima. Naime, u njegovom želucu pronađeni su ostaci talatosaura, gmaza koji je za života bio dugačak čak četiri metra. Krupan plijen, nema što!
“Ovo je prvi neosporan dokaz da su ihtiosauri bili vrhunski predatori. Ranije je struka smatrala da su se hranili manjim, mekanim plijenom, budući da nisu imali osobito oštre zube, ali se pokazalo kako ne morate imati zube poput britve da biste mili megapredator. Pretpostavljamo da je Guizhouichthyosaurusa napadao tako što bi snažno zgrabio plijen zubima, slomivši mu kralježnicu, da bi ga potom rastrgao. Sličnu strategiju imaju neke vrste današnjih predatora, primjerice, orke, morski leopardi i krokodili”, ispričao je voditelj istraživanja Ryosuke Motani, paleontolog sa Sveučilišta Kalifornije.
Zanimljivo, obilan obrok ovog ihtiosaura nije razgradila želučana kiselina, iz čega se može zaključiti da se radilo o njegovu posljednjem obroku. Predator je, čini se, uginuo nedugo nakon što se pogostio krupnim plijenom.
Piše: Lucija Kapural
