Pilates je danas dio ponude svih fitness studija, no znate li kada i kako je nastao. On se definira obično kao trening cijelog tijela slabijeg intenziteta, u kojem se usklađuju pokreti s disanjem. Osim što pilates ublažava stres, ima i niz drugih zdravstvenih benefita.
Slabo poznata povijest
Povijest pilatesa je velikoj većini ljudstva slabo poznata. Pilates je dobio ime prema svom tvorcu Josephu Pilatesu koji se rodio u siromašnoj radničkoj obitelji u njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna Vestfalija, 1883 godine. Josephovi roditelji su unatoč siromaštvu sinu pružali poticaje koji će kasnije oblikovati njegov život. Tako ga je otac upisao u lokalni gimnastičarski klub, a podučavao ga je i samostalno boksu koji je u to vrijeme bio ilegalan u Njemačkoj. Joseph je kao dječarac bio slaba zdravlja i patio je od niza bolesti poput astme i rahitisa. I dok je otac nastojao sina fizički osnažiti, majka je posezala za prirodnim lijekovima, što je u cjelini bilo korisno za dječaka.
Ako je Joseph bio dijete slaba zdravlja na kraju je izrastao u zdrava i snažna muškarca. Bila je to zasluga njegovih roditelja, ali i Josepha samoga. Podaci o Josephovom životu su potpuniji nakon njegova odlaska u Englesku, gdje je stigao uoči Prvog svjetskog rata. U tom je trenutku već bio u svojim tridesetim. U Engleskoj je zarađivao za život na razne načine koristeći znanja i vještine koje je imao. Jednim dijelom živio je od boksa koji je u Engleskoj bio legalan. Radio je i u cirkusu i to na trapezu, a kako nije vidio na jedno oko ovaj posao akrobata je za njega bio opasniji nego za njegove kolege. Bilo je to puko preživljavanje jer je položaj Nijemaca s primicanjem rata postajao sve gori. Pred početak rata njemačkim građanima postalo je gotovo nemoguće naći posao na otoku, što je dovelo u pitanje njihovu egzistenciju.
Iza bodljikave žice
Nakon što je 4. kolovoza 1914. Engleska ušla u rat započelo je zatvaranje “neprijatelja” u zarobljeničke logore. Iza bodljikave žice našli su se primarno muškarci njemačke nacionalnosti, a za interniranje nisu bili potrebni nikakvi inkriminirajući dokazi osim nacionalne pripadnosti. Nebitno je bilo da li osoba u Englesku stigla turistički ili je ovdje doselila. Zatočeni su u logorima morali zarađivati za život ili pak dobivati pomoć od obitelji kako bi preživjeli. Pilates koji je završio iza žice nije imao kome se obratiti za pomoć, pa se iza žice snalazio dobrim dijelom zahvaljujući boksu. Kasnije je radio i kao pomoćni bolničar u velikom logoru Konckaloe podijeljenom na sektore na otoku Man u Irskom moru. U svakom je sektoru postojala bolnica. U jednoj od njih je bio zadužen za nepokretne vojnike. Za razliku od većine svojih sudrugova koji su ovdje kopnjeli on je tu osvijestio svoje potencijale i osmislio efektan sustava vježbi, važnih za održavanje kondicije. Iako nije ima službeno medicinsko obrazovanje posjedovao je iskustveno znanje o tijelu i njegovom funkcioniranju, barem kada je lokomotorni sustav u pitanju. To je znanje stekao godinama baveći se gimnastikom. Osim metode vježbanja razvio je i posebne sprave za vježbanje poput reformera i cadillaca, a koje su se bazirale na oprugama. Koliko je poznato za razvoj ovih sprava koristio se metalnim bolničkim krevetima.
Bezrepe ili nekada kratkorepe mačke i što s njima
Istina je da je Pilates pravu inspiraciju za svoj sustav vježbanja dobio gledajući otočne bezrepe ili, u nekim slučajevima, kratkorepe mačke. Uočio je da se mačke istežu, protežu, rastežu i tako održavaju svoju fizičku spremu. U pitanju su bile Manske mačke koje se smatraju blagom otoka Mana na kojem su prisutne već stoljećima.
Nakon rata Pilates je pušten na slobodu tek 1919. godine, ali je njegova sloboda, kao i sloboda svih zatočenika, bila ograničena jer se morao vratiti kući, i tu nije bilo pregovora i dogovora. Po povratku kući radio je kao boksač, ali i s ozlijeđenim sportašima, najviše s balerinama. Zbog toga se često pilates dovodi u vezu s baletom. Pilatesova metoda proizašla je ponajprije iz potrebe za rehabilitacijom plesača i uopće sportaša. Situacija nakon povratka kući u Njemačku bila je u gospodarskom smislu više nego loša, a to ga je nagnalo da potraži sreću preko bare.
Preko bare
Prvi puta je otplovio prema obećanoj zemlji 1925., a drugi puta 1926. godine. Kažu da je prvi puta u Ameriku otišao u visokom stilu jer je kupio kartu prvog razred, a sve to kako bi izbjegao nezgodna pitanja o boravku u zatvoru. Naime, putnici prvog razreda izbjegavali su elegantno ovakva pitanja jer su imali privilegiju da ih se ne ispituje. Nakon povratka kući na novo putovanje prema Americi krenuo je 1926. Na drugom putovanju susreo je ljubav svog života Claru Zeuner, s kojom je ostao do smrti. Po dolasku u New York otvorio je svoj studio za tjelovježbu, u kojem je radio s Clarom. Studio je otvoren u nepretencioznom dijelu grada u kojem su živjeli brojni umjetnici. Nakon toga sve je išlo kao po loju. U Sjedinjenim Državama živio i Josephov brat Fred koji je bio inženjer i vjeruje se da je on Pilatesu pomogao u izradi sprava za vježbanje.
Novo otvoreni studio je vrlo brzo došao na dobar glas, a kada su ga počele posjećivati slavne osobe taj je glas dobio svoje pojačanje. Među zvijezdama koje su ga posjećivale bila je primjerice plesačica Ruth St. Denis, glumac Jose Ferrer, književnik Christopher Isherwood i brojne druge face ondašnjeg svijeta. Prema novijim istraživanjima tijekom Pilatesova života došlo je već do otvaranja brojnih studija za ovu vrstu tjelovježbe, diljem Amerike. Klijentela je tu najvećim dijelom bila muška.
Joseph je do kraja života ostao vjeran vježbanju i umro je u dobi od 83 godine. Pretpostavlja se da je umro od emfizema pluća, što i nije čudno jer je bio strastveni pušač. Zapravo iako je vježbao nije vodio zdrav život. Sustav vježbi koje je on osmislio počeo se naivati prema njemu tek krajem 70-ih ili početkom 80-ih godina prošlog stoljeća. Do tada se nazivao “Contrology”. Joseph Pilates kao tvorac ovih popularnih vježbi je cijeli život vodio računa o pokretljivosti pa je tako izjavio: “Ako vam je kralježnica u 30. neelastična – stari ste. Ako je u potpunosti fleksibilna u 60. – mladi ste. Drugim riječima stvorio je svoju filozofiju koja je počivala na mišljenju da je pokretnost drugo ime za zdravlje.
Piše: Sonja Kirchhoffer
