U blizini švedskog grada Marstranda, jedan je ronilac sasvim slučajno pronašao top na dubini od oko 20 metara, 2001. godine. Nove analize pokazale su da je riječ o vjerojatno najstarijem brodskom topu u Europi.
Malo pisanih tragova
O topovima postoji vrlo malo pisanih podataka sve do kraja srednjeg vijeka. Kada se i spominju, to je najčešće u kontekstu pukog nabrajanja, bez korisnih informacija o njihovom izgledu i funkcioniranju. Povremeno se bilježe odvojene topovske komore za smještaj baruta. Do kraja 15. stoljeća brodovi su bili opskrbljeni s tek nekoliko topova, a istovremeno su služili višestrukim namjenama – kao transportna i vojna plovila. Sukobi na moru bili su česti jer se morski prostor tretirao kao područje izvan uobičajenih zakona.
Kamene kugle
Pronađeni top pripada kategoriji ranih topova koji su ispaljivali kamene, a ne metalne kugle. Djelovali su na principu eksplozije baruta koja je izbacivala kuglu, no nisu imali velik domet, niti visoku preciznost. Topovi su se punili kuglama s prednje strane, a one su bile zamotane u tekstilnu ambalažu. Kugla se potom nabijala u cijev drvenim batom. Stručnjaci navode da umatanje nije služilo brtvenju cijevi, već lakšem I sigurnijem rukovanju. Zbog manevriranja topovima, kugla je često mogla iskliznuti iz cijevi, pa se ovim postupkom to nastojalo spriječiti.
Tekstilna ambalaža i što nam je otkrila
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu The Mariner’s Mirror u ljeto 2023. Kako je top pronađen s punjenjem i ostatkom tekstilne ambalaže, provedeno je radiokarbonsko datiranje koje je pokazalo da se tkanina može smjestiti između druge polovice 13. i kraja 14. stoljeća, a što je omogućilo neizravnu dataciju samog topa. Očekivalo se da je top izrađen od bronce, no pokazalo se da je riječ o leguri bakra s manjim udjelom olova i još manjim kositra. Kemijska analiza ide u prilog ranoj fazi proizvodnje topova, koja se temeljila na metodi pokušaja i pogrešaka. Materijal za izradu topa potječe uglavnom s područja istočne Europe. Ovakvi topovi nisu imali dugi vijek trajanja i s vremenom bi postajali neupotrebljivi – zbog pucanja cijevi. Zanimljivo je da je u konkretnom topu pronađeno punjenje, što upućuje na to da je najvjerojatnije bio spreman za paljbu kada je završio na dnu mora.
Moguća olupina broda
U istraživanju su sudjelovali članovi međunarodnog tima predvođeni pomorskim arheologom Staffanom von Arbinom sa Sveučilišta u Göteborgu. Arbin pretpostavlja da u blizini nalazi i olupina broda. Dodaje kako primarna namjena ovog topa nije bila potapanje drugog plovila, već onesposobljavanje žive sile s ciljem zauzimanja broda.
Piše: Sonja Kirchhoffer
