Znanstvenici su nekoliko godina planirali dvotjednu ekspediciju u Amazonu kako bi došli do najvišeg stabla u amazonskoj prašumi. Dugotrajno planiranje naposljetku se isplatilo jer su pronašli divovsko stablo poznato pod portugalskim imenom kao Angelim Vermelho, odnosno latinskim Dinizia excelsa.
Impresivne dimenzije
Ovo je najviše poznato drvo Amazone visoko više od 88 metara, što odgovara visini zgrade od 25 katova. Opseg njegova debla iznosi gotovo 10 metara. Raste u tropskom pojasu Brazila i Gvajane, gdje primjerci ove vrste obično doseže visinu nešto višu od oko 60 metara. Međutim, ovakva visina iznimno je rijetka i čini ovo stablo pravim prirodnim fenomenom.
Kako je otkriveno?
Ako se pitate kako su znanstvenici uopće zamijetili ovo stablo u nepreglednoj amazonskoj prašumi, odgovor leži u tehnologiji. Na satelitskim snimkama uočeno je 2019. godine. Odskakalo je doslovno od ostalog drveća u okolici, poput košarkaša u gomili prosječno visokih ljudi. Smješteno je u dolini rijeke Jari, između brazilskih sjevernih država Amapá i Paré. Iste godine krenula je prva od nekoliko neuspješnih ekspedicija u potrazi za divom iz Amazone.
Uspješna ekspedicija
Uspješna ekspedicija iz 2022. bila je sastavljena od većeg broja domorodaca, bez kojih bi dolazak do stabla bio gotovo nemoguć. Ona je trajala od 12. do 25. rujna, a tim je prešao sve skupa oko 250 kilometara, većinom čamcima, i to često na opasnim brzacima. Konačno, 19. rujna 2022., stigli su do najvišeg stabla Amazone. Jedan od organizatora ekspedicije Diego Armando Silva sa Saveznog sveučilišta Amapá, izjavio je da je to jedan od najljepših prizora koje je ikada vidio. Zanimljivo je da, unatoč svojoj veličanstvenosti, stablo ne miriši ugodno, a njegov miris uspoređuju s užeglim maslacem.
U potrazi za odgovorima
Znanstvenici su prikupili uzorke tla i lišća za daljnju analizu. Prema prvim procjenama, stablo je staro između 400 i 600 godina. Regija u kojoj raste sadrži više divovskih primjeraka iste vrste, što otvara pitanje: zašto baš ovdje Angelim Vermelho doseže ovakve razmjere? Procjenjuje se da jedno ovakvo stablo može pohraniti više od jedne tone ugljika, što je iznimno važno u kontekstu klimatske krize. Znanstvenici žele točno utvrditi koliko ugljika ova stabla pohranjuju i koje uvjete treba zadovoljiti za njihovo očuvanje.
Prašuma pod prijetnjom
Dok se traže odgovori, amazonska prašuma suočava se s ozbiljnim prijetnjama. S jedne stane, tu su oni koji je pale i sijeku kako bi li došli do obradivog tla, a s druge ilegalni rudari u potrazi za plemenitim kovinama. Nažalost, ilegalna deforestacija bilježi enorman porast, a zabrinutost javnosti ostaje porazno niska.
Piše: Sonja Kirchhoffer
