Jeste li čuli za cvijet koji se naziva lešina? Ponekada ga zovu i mrtvačkim cvijetom ili mrtvačkim ljiljanom? Bez obzira na naziv, riječ je o biljci iz parazitske porodice Rafflesiaceae, nazvanoj prema najpoznatijem predstavniku Rafflesia Arnoldi. Ove neobične biljke već stoljećima zaokupljaju znanstvenike svojim bizarnim obilježjima.
Biljka bez tijela
Porodica Rafflesiaceae vezana je uz tropske šume jugoistočne Azije, nekoć najbogatijeg biljnog područja na svijetu. Obuhvaća 42 vrste, a sve su parazitske i teško uočljive jer veći dio životnog ciklusa provode skrivene unutar domaćina. Vidljive postaju tek kada procvjetaju, a tada se pred promatračem otvara cvijet promjera i do jednog metra. Zbog parazitizma, sve vrste ove porodice iznimno je teško identificirati.
Nadrealna botanika
Cvijet zloslutno imene ne nosi zbog izgleda, već mirisa. Oni koji su ga pomirišali tvrde da mu miris podsjeća na pokvareno mesto. Taj miris nije slučajan, privlači kukce koji omogućavaju oprašivanje. Dok je naša vizija cvijeća najčešće idilična, Rafflesia nudi sasvim drugačiju sliku smrdljivog i čudovišno velikog cvijeća, koje kao da je izašlo iz kista Salvadora Dalija. Poznavajući njegovu sklonost bizarnom, ne bi nas iznenadilo da njegovo branje ovog čudnog cvijeta. Cvijet lešine cvjeta samo jednom godišnje, u razdoblju od kolovoza do listopada, i to u trajanju od svega dva tjedna.
Ugrožena ljepota
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Plants, People, Planet, početkom jeseni 2023. Upozorava da je Rafflesia pred izumiranjem problem jer su sve vrste ove porodice endemične, odnosno rastu isključivo u vrlo specifičnim uvjetima, koje je gotovo nemoguće replicirati, izvan prirodnog staništa. Do sada je na listi ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), bila samo jedna vrsta ove porodice, no znanstvenici pozivaju na proširenje popisa.
Kada smo posljednji put primijetili biljku?
Čak 67 posto poznatih staništa Rafflesia danas je ugroženo. Šume jugoistočne Azije nestaju najbržim tempom na svijetu. I dok bez biljaka ne bi bilo ni životinja, ni nas, rijetko ih primjećujemo. Stručnjaci pozivaju na hitan međunarodni odgovor. No, iako se slažemo s nužnošću djelovanja, fokus “na jedno stablo u šumi” neće riješiti stvarni problem. Rafflesia nije samo simbol biološke raznolikosti već i našeg nemara.
Piše: Sonja Kirchhoffer
