Egipat je sinonim za fascinantnu povijest, arhitekturu, znanost, umjetnosti i modu. Utjecaj Egipta na Europu započeo je još u starom vijeku, no arapsko osvajanje Egipta prekinulo je sponu s Europom na duže vrijeme. Do ponovnog buđenja interesa došlo je tek u doba renesanse uspostavom trgovačkih veza, ali u pravom smislu znanstveno istraživanje Egipta započelo je tek s Napoleonom. On je krenuo u neuspješno osvajanje Egipta na kraju 18. stoljeća. Bila je to uvertira u ono što će uslijediti. Nakon što je Velika Britanija uspostavila kontrolu nad Egiptom u drugoj polovici 19. stoljeća zaredale su se brojne istraživačko-pljačkaše ekspedicije. U idućem razdoblju muzeji Zapada, ali i privatni zapadni kolekcionari punit će svoje zbirke egipatskim starinama. Svjetska izložba u Parizu 1889. označila je početak velikog interesa za egipatski nakit jer je u sklopu nje postavljen egipatski paviljon, na kojem je prikazan nakit izrađen u egipatskom stilu. To je bila uvertira u pravu modnu pomamu do koje će doći s Howardom Carterom i otkrićem Tutankamonove grobnice 1922. Ovo je otkriće utjecalo velikim dijelom na oblikovanje stila poznatog kao Art Deco.
Izložba u Muzeju umjetnosti u Clevelandu
O kulturalnom utjecaju Egipta na Zapad govori izložba pod nazivom ” Egiptomanija: Konfliktna opsesija modom” koja je započela u Muzeju umjetnosti u Clevelandu u američkoj saveznoj državi Ohio 1. travnja 2023. godine. Prema organizatorima izložbe otkriće je Tutankamonove grobnice utjecalo na velike modne kuće i ono se može pratiti u dizajnu kreacija od Chanela pa do Cartiera. Zapravo moda u 20-im godnama uvelike nosi obilježja egipatskog stila. Utjecaj je prisutan i u šminkanju, nakitu, dizajniranju haljina i drugim modnim dodacima. Kao primjer tog utjecaja na izložbi je, između ostalog, izdvojen Cartierov skupocjeni skarabej u vidu broša, raskošne plave boje, ali i niz drugih predmeta poput torbica s apliciranim motivima iz egipatske umjetnosti.
Vješte švelje
Kustos ove izložbe Darnell-Jamal Lisby usredotočilo se na suvremene haljine koje u sebi nose dašak onoga što on naziva egiptomanijom. Činjenica je da naše poznavanje egipatske mode ograničeno i najvećim dijelom se temelji na likovnim prikazima i nalazima komada tkanina uglavnom iz grobnica. Egipatski tekstil je ostao dijelom sačuvan zahvaljujući suhoj egipatskoj klimi. Najvažniji odjevni predmet drevne Egipćanke bio je kalasiris ili duga lanena haljina koja se nosila tisućama godina. No niti jedna nije ostala sačuvana. Bila je to duga i pripijena haljina koja je iziskivala priličnu vještinu švelja. Neke su haljine imale dvije naramenici, neke po jednu. Naravno haljine su se mijenjale kroz vrijeme, pa se tako primjerice mijenjala i dužina haljine koja je išla od gležnja do sredine lista, ali su se mijenjale i druge stvari. Tako su haljine bile različito dizajnirane i u smislu samih uzoraka na tkanju. U bogatih žena lanene tkanine su bile finog tkanja i mogle su biti gotovo pa prozirne, dok su siromašne nosile grublje platno. Ovaj je materijal bio idealan za egipatsku klimu. Lisby tvrdi pomalo pretenciozno da je Zapad tek s pojavom egipatskog utjecaja dobio obol onoga što se naziva elegancijom i sofisticiranosti.
Izložba želi naglasiti da egipatska umjetnost nastavlja živjeti i dalje u suvremenom svijetu, ali da svoju najdužu prisutnost bilježi u modnoj industriji. Naravno egipatski motivi doživljavaju obradu u skladu s vremenom u kojem se kopiraju. Izložba je otvorena do 28. siječnja 2024., pa ako vas put nanese u daleki Cleveland javite nam se s utiscima i jasno s po kojom fotkom.
Piše: Sonja Kirchhoffer
